•  
  •  
  •  
  •  

 

POJMOVNIK
STRUKE

FAQ

Kako sastaviti anketni upitnik?
Događa se da nam klijent dođe sa sastavljenim upitnikom i zahtjevom da „mi samo ispitamo ljude preko telefona“. Ili još bolje, traži od nas da mu „pošaljemo pitanja“. Anketni upitnik najvažniji je istraživački alat. Za njegovo pravilno sastavljanje potrebno je određeno znanje i iskustvo. Svatko može postavljati pitanja, ali malo je ljudi koji znaju sastaviti dobar anketni upitnik. Dobar anketni upitnik je onaj koji će nam dati odgovore na ona pitanja koja nas zaokupljaju. Ali, to ne znači da takva pitanja (doslovce) možemo postaviti ispitaniku. Stoga je za sastavljanje anketnog upitnika nužna suradnja između naručitelja i provoditelja istraživanja, ili bolje, istraživača. Istraživač zna kako pitanja treba postaviti da ne dobijemo iskrivljenu sliku (netočne, neistinite odgovore), kojim redom pitanja trebaju teći (da bi se od ispitanika dobilo najviše moguće saznanja), što staviti na početak, što na kraj, a što u sredinu upitnika, kako formulirati pitanja da budu sveobuhvatna, jasna, nedvosmislena i da pri tom odgovori budu iscrpni, primjenjivi i laki za unos i obradu.

Što su otvorena, a što zatvorena pitanja?
Zatvorena pitanja imaju unaprijed ponuđene odgovore, dok otvorena pitanja daju mogućnost ispitaniku da „sam smisli odgovor“. Zatvorena pitanja lakša su za unos i obradu pa istraživači radije sastavljaju upitnike bez ili s vrlo malo otvorenih pitanja. Kod otvorenih pitanja ispitanik može odgovoriti „bilo što“ , a to može izazvati dodatne šumove u komunikaciji, naročito ako se anketiranje odvija telefonski, ali s druge strane donosi kvalitativne elemente u kvantitativno istraživanje. Na primjer ako ispitanike ispitujemo o tome koje tiskovne medije „konzumiraju“, u zatvorenim pitanjima možemo im ponuditi samo ograničeni broj novina, a radi iscrpnosti pitanja dodati i odgovor „ostali“. Na taj način dobit ćemo iskrivljenu sliku jer će navedene novine zbog sugestivnosti ponuđenih odgovora biti prenaglašene u odgovorima, dok će se dio novina koje nismo naveli u ponuđenim odgovorima „izgubiti“.

Koja je dostatna veličina uzorka?
Uzorkovanje i veličina uzorka, druga je najvažnija stvar kod provođenja istraživanja (prva je anketni upitnik – osnovni alat). Veličina uzorka kao i vrsta uzorka, ovisi o ciljevima i svrsi istraživanja. Ukoliko želimo ispitati mišljenje opće populacije RH dostatna će biti veličina od 600 ispitanika. Međutim, ukoliko želimo odgovore promatrati po županijama, gradovima i pojedinim socio-demografskim skupinama unutar istih, morat ćemo uzorak povećati na 1000, 2000 pa čak i 10000 ispitanika, ovisno o tome na kojoj najmanjoj jedinici uzorka želimo donositi zaključke koje ćemo „projicirati“ na osnovni skup.

Zašto rezultati istraživanja nisu u skladu s očekivanjima?
Očekivanja nisu bila realna ili se istraživanje iz osnova radilo zbog krivih razloga. Na primjer, kompanija želi provesti istraživanje koje će pokazati da ih građani smatraju najboljom kompanijom u industriji. To je krivo postavljen cilj istraživanja. Pravilan cilj mogao bi biti: istražiti koliko su građani zadovoljni s kvalitetom proizvoda ili usluga kompanije, ili, ako se pokaže da nisu zadovoljni u dovoljnoj mjeri, koji su razlozi nezadovoljstva. Istraživanje prije svega treba shvatiti kao jedinstveni alat koji će nam donijeti nova saznanja o nama samima, o tome kako nas drugi vide, o tome što i kako raditi da bismo popravili sliku o sebi i svojim proizvodima i sl.. Ali i o našim konkurentima, tržištu, potrošačima, dioničarima, zaposlenicima… Da bi naručitelj dobio puni uvid u rezultate istraživanja, Media net preporuča prezentaciju rezultata od strane izvođača, odnosno istraživača, koji će u živom razgovoru s naručiteljem dati odgovore na sva eventualna pitanja i razjasniti dileme oko metodologije istraživanja, statističke obrade i naročito interpretacije rezultata.

Koliko i kakva istraživanja trebamo provesti?
Ukoliko želimo temeljito istražiti problem o kojem znamo vrlo malo, onda ćemo provesti kombinaciju kvalitativnih i kvantitativnih istraživanja. Na primjer, da bismo uopće mogli pristupiti sastavljanju anketnog upitnika za kvantitativno istraživanje o nekom novom fenomenu ili pojavi, prvo ćemo provesti vrstu kvalitativnog istraživanja koje se zove fokus grupa. To je skupni razgovor u grupi od 10-ak ljudi kojeg vodi kvalificirani moderator – psiholog i pri tom postavlja ista pitanja svakom od sudionika grupe, nastojeći dobiti što više mišljenja o problemu koji se istražuje. Rezultati provedenih fokus grupa (obično je potrebno provesti nekoliko takvih razgovora) osim što daju odgovore na pitanja o motivima ponašanja i mogućim uzrocima pojava, pomažu nam pri sastavljanju anketnog upitnika za kvantitativno istraživanje. Ukoliko radimo medijsku kampanju i želimo saznati kakvi su odjeci iste, provest ćemo najmanje dva kvantitativna istraživanja, prvo prije početka kampanje i drugo pri samom kraju, odnosno nakon završetka kampanje. Ako želimo ispitati reputaciju i ugled poduzeća ili osobe, provest ćemo jedno kvantitativno istraživanje svakih 6 mjeseci do godine dana, ovisno o tome koliko smo radili na promicanju reputacije i koliko su događaji oko nas mogli utjecati. U principu, istraživanja treba provoditi redovito, jer su promjene u našem okruženju vrlo dinamične.


  • medijskih objava

  • oglasa

  • analiza

  • godina iskustva